Župa Sv. Jure Radošić
OSNIVANJE ŽUPE RADOŠIĆ
Radošić je, kao vjerska zajednica, nekoć pripadao župi Prgomet u čijem su sastavu bila sela: Prgomet, Labin, Prapatnica, Radošić i Trolokve. Župom su upravljali franjevci provincije Presvetog otkupitelja – Split, a – kako je to onda bio običaj – župnika je imenovao gvardijan iz samostana u Sinju, kojemu je pripadala župa Prgomet. Prevelika udaljenost od župne crkve, loši putevi i slabo materijalno stanje vjernika, uz druge nevolje i probleme stvaralo je velike probleme vjernicima u obavljanju vjerskih obaveza. To je nagnalo mještane sela Radošić da zatraže od biskupa vlastitu župu, u kojoj će župnik biti stalno prisutan i tako im omogućiti lakše obavljanje vjerskih dužnosti. Iako to nije bilo lako vjernici su bili uporni pa su čak i samoinicijativno sagradili župnu kuću kako bi na neki način ”natjerali” biskupa da udovolji njihovoj želji.
Videći upornost vjernika, njihovu zagrijanost za samostalnu župu i potpunu opravdanost njihovih traženja, biskup je pomno ispitao sve mogućnosti i tako se 1880.godine počela ostvarivati davna želja vjernika Radošića. 7. veljače 1881. godine šibenski biskup Ante Josip Foscolo izdaje dekret o dijeljenju župe Prgomet i ustanovljenju župe Radošić: ”Pažljivo razmatrajući ono što prijeti opasnosti duša i budući da nam je vjerni narod iskazao povjerenje…mjesto Radošić i dio sela Trolokve… s rkvom Sv.Jure mučenika razdružujemo, cjepamo i djelimo od župe Prgomet i gore rečenu crkvu s prije spomenutim mjestima…uzdižemo i ustanovljujemo, dajući i ustupajući stanovnicima i vjernicima punu i slobodnu vlast u rečenoj župnoj crkvi…”¹
Prvo krštenje u novoosnovanoj župi bilo je 13. veljače 1881.godine kada je kršten Mijo Vlastelica Matin, a krstio ga je don Miho Daničić, prvi župnik samostalne župe Radošić. Devet godina kasnije (1889.g.) prema postojećim dokumentima, u Radošiću je u 149 domov živjelo 783 ljudi, a u Trolokvama (djelu mjesta koje je pripalo župi Radošić) u 14 domova 66 ljudi.
ŽUPNA CRKVA I DRUGI ŽUPNI OBJEKTI
O prvoj crkvi nemamo puno podataka aliznamo da je umjestu već 1078. godine postojala crkva sv. Jure, koju u svom dekretu spominje i biskup Foscolo. U njoj su bila tri oltara, s. Jure, Bl. Djevice Marije i sv. Ivana Krstitelja. Župnik don Grgo Lukas već iste godine (1881.) nabavlja potrebno crkveno ruho, 1897. nabavljen je Gospin kip i čoka, a 1905.g. i kip sv. Jure. Današnji veličanstveni zvonik koji skupa s crkvom dominira ovim prostorom nije uvijek bio ovakav. Prema spomenutoj kronici zvonik je sagrađen 1871. godine i to vjerojatno uz staru crkvu sv. Jure. Nakon kraćeg vremena, jako nevrijeme oštetilo je zvonik i ”diglo” mu krov. Vjernici se nisu mirili s takvim stanjem pa je bivši crkovinar Josip Veljača Radić 1888.g.uz pomoć bratima skupio 615 fiorina za gradnju novog zvonika. Gradnja je povjerena Marku Ljubiću koji je zvonik završio 1890.godine. Na njemu je natpis: ”Ovi kampanel sagrađen 1890.upravitelj Petar Đirlić, Božo Ninčević sagradiše pomoću bratima sela Radošić”
Gradnja župne kuće, koje je danas ruševina, završena je 1880.godine. Za njezinu gradnju utrošeno je 2200 fiorina. S vremenom je u njezinoj blizini sagrađena čatrnja koja je stajal 1101,35 fiorini. Za vrijeme II. svjetskog rata u kuću se useljavaju partizani i Talijani 26.prosinca 1942.godine zapale kuću skupa s još 22 kuće u selu. Tada su izgorjeli svi župni spisi i matice, a u selu je poginulo 19 osoba. Poslije župna kuća više nikad nije obnovljena. Važnoje još spomenuti da je 17. listopada 1907.g. Ante Bralić sagradio mrtvačnicu zakoju je isplaćeno 618 kruna.
ŽUPNICI
Kako su se pojedini krajevi u Dalmaciji oslobađali od Turaka tako su se ti isti krajevi naseljavali novim stanovnicima iz pokrajina koje su i dalje ostajale pod turskom vlasti. Naime, za vrijeme turske vladavine mnogi su mještani napuštali svoja sela a bilo je i slučajeva da su neki prihvaćali Islam. Ni Radošić u tome nije bio iznimka pa su tako 1718.g. franjevci u Radošić doveli vjernika iz Bosne i Hercegovine i ostali uz njih kao njihovi duhovni vođe. To su im pravo potvrdili i biskup i državna vlast. Kako provincija Presvetog Otkupitelja nije uvijek mogla pronaći svećenika koji bi prebivao u župi, brigu o dušama preuzima šibenski biskup.Tako su od 1943. godine, kada je župnik don Ivo Trstenjak morao napustiti župu zbog partizanskog terora, župom upravljali biskupijski svećenici. Za vrijeme rata (od 1943.g.) župu su pastorizirali ili fratri iz Lećevice ili koji svećenik iz Kaštela, a onda je opet bila pod vodstvom biskupijskih svećenika. Od 1960. sve do danas župnik Lećevice (franjevac) ujedno je i župnik Radošića, osim u periodu 1968.-1972. godine kad su župom upravljali dijecezanski svećenici. Današnji župnik je fra Domagoj Runje.
ŽUPNI URED LEĆEVICA
Župnik: Fra Dušan Džimbeg
Ulica Hrvatskih mučenika 31
21202 Lećevica
Tel: 021/ 250-055
Župnom uredu u Lećevici pripadaju:
– Crkva sv.Martina u Lećevici
– Crkva sv.Jure u Radošiću
1. Dekret o osnivanju župe br.183 nalazi se u kronici na str. 17-20.